Grejanje klimom – Najjeftiniji vid grejanja

GREJANJE KLIMOM – Najjeftiniji vid grejanja
Princip rada klime na grejanju:
Klima uređaj svoj rad zasniva na principu termodinamike i principu sabijenog gasa. Što je veći pritisak koji stvara kompresor klime pri radu to je i veća temperatura gasa koji prolazi kroz unutrašnju jedinicu klima uređaja i na taj način greje prostoriju. Na opciji grejanja je unutrašnja jedinica topla a spoljni deo klime je hladan, dok je na hlađenju obrnuto. Razlika je samo u protoku gasa – freona koga usmerava tzv. četvorokraki magnetni ventil koji prebacuje kotvu pri menjanju opcije hlađenje – grejanje.
Koliko klima troši? – Kolika je efikasnost klime na grejanju?
Klima uređaj nema nikakve elektro grejače u sebi kao što imaju druga grejna tela. Klima pri svom radu koristi efekat sabijenog gasa oduzimajući pri tom energiju iz spoljne sredine, tako da je energetski veoma efikasna.
Na 1 kw uložene električne energije klima uređaj emituje 3-5 kw toplotne snage što ne može ni jedno drugo grejno telo.
O stepenu iskorišćenja klime govori koeficijent COP (coeficient of performance) i što je on veći to je klima bolja.
COP se kreće od 2,5-5 u zavisnosti od stepena iskorišćenja klime. Recimo, klima uređaj od 12000 btu on-off sistem troši na grejanju 1,2 kw struje a emituje toplotnu snagu od 3,2 kw (dok inverterske klime troše manje i imaju veći stepen iskorišćenja).


Vrste klima za grejanje:
Postoji par osnovnih podela klima za grejanje i to su:
- klasične klime on-off, neinverterske klime – najpovoljnije klime sa cenom ali im je radni opseg spoljne temperature do -5 ℃;
- klasične klime on-off sa ugrađenim dodatnim grejačima (grejnim kablovima snage oko 200 W) i termostatom koji se obmotavaju oko saća spoljne, oko kartera kompresora i u kadici spoljne jedinice koji otapaju led sa spoljne jedinice i produžavaju radni opseg do -10 ℃;
- inverterske klime – imaju regulaciju rada kompresora, preciznije održavaju temperaturu u stanu, manje troše struju i radni opseg im je do -18℃;
- toplotne pumpe (vazduh-voda, voda-voda i zemlja-voda) koje osim vazduha koriste i vodu i zemlju kao izmenjivače toplote i imaju konstantnu temperaturu zimi. Toplotne pumpe greju ili hlade vodu koja služi za grejanje u podnom grejanju, fan coilerima, nisko-temperaturnim radijatorima ili bojlerima sanitarne vode.
Prednosti klima uređaja za grejanje:
Grejanje klimom je jedan od najboljih vidova grejanja današnjice sa sledećim prednostima:
- klima uređaj troši najmanje električne energije u odnosu na ostala grejna tela (npr. 12btu klima troši 1,2 kw električne snage a inverterski modeli dosta manje);
- klima uređaj je najjeftiniji vid grejanja u odnosu na sva elektro grejna tela – plin, ugalj-drva, centralno gradsko grejanje, nafta;
- klima uređaj ima najbolje iskorišćenje – sa 1kw uložene električne snage daje 3kw toplotne snage;
- klima uređaj istovremeno služi i za grejanje i za hlađenje;
- upravljanje klimom je preko daljinskog upravljača i može se programirati vreme uključenja i isključenja;
- nema pepela, azbestne prašine, opasnosti od požara, itd.;
- klima uređaj ne zauzima puno mesta u stanu i istovremeno je ukras u stanu u odnosu na ostala grejna tela.

Mane klima uređaja za grejanje:
- Efekat grejanja opada sa snižavanjem temperature, ali kod inverterskih modela klima taj efekat je znatno poboljšan;
- Spoljna jedinica počinje da ledi usled niskih temperatura i vlage napolju;
- Ako je nezgodan raspored prostorija ne može se ceo stan „pokriti“ jednim klima uređajem;
- Klima uređaj greje oko 20% manju površinu nego što hladi, pa je potreban veći kapacitet klime kada se koristi za grejanje.
Lična iskustva u grejanju sa klimom – dugogodišnja iskustva našeg glavnog majstora:
„Moje iskustvo u grejanju klima uređajem je vrlo pozitivno. Lično imam 4 klima uređaja: LG 12btu neinvertersku, MIDEA 12btu neinvertersku, GREE 12btu inverter i jedan Mitsubishi 12btu inverter. Na on-off klimama imam ugrađen dodatni grejni set (grejne kablove i termostat). Sa ove četiri klime grejem površinu od 210 m² (doduše, računajući i dva kupatila). Izolacija kuće je dobra, a ja sam prezadovoljan efektom grejanja tokom cele zime uz račun za struju koji je i više nego povoljan u odnosu na sve druge vidove grejanja.
Pored ovog ličnog iskustva imam i povratna iskustva mnogih klijenata koji koriste klima uređaje za grejanje u toku cele (ili barem većeg dela) zime a kod kojih već godinama idem na redovne godišnje servise klima uređaja.
Za grejanje treba uzimati kvalitetnije klima uređaje nešto većeg kapaciteta nego za hlađenje. U neinverterske klime treba ugraditi set za produženo grejanje (cena 70€ sa ugradnjom za klime od 9-12 000 btu). Inverterski klima uređaji imaju veći radni temperaturni opseg od -18℃, manje troše struje i preciznije održavaju temperaturu, pa se novac uložen u njih svakako isplati već za dve grejne sezone. Zimi treba voditi računa kako se voda iz klime ne bi zaledila u odvodnoj lulici ili odvodnom crevu – treba ih držati čiste i prohodne sa dobrim padom ili ih čak pri većem minusu i potpuno skinuti.
Prosečna zimska temperatura u Beogradu je oko +4℃ pa se grejanje klima uređajem i te kako isplati.“
